U ZLOTSKOJ pećini, nedaleko od Bora, biće uređeni novi hodnici, koji će po završetku radova biti otvoreni za posetioce. Po rečima Aleksandra Milikića, gradonačelnika, iz lokalnog budžeta odvojeno je oko 1,5 miliona dinara za probijanje tunela u ovoj špilji.
- Reč je o veoma složenom i kompleksnom poslu. Čekamo na saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika i JP "Srbijašume". Predviđeno je, prema preliminarnim procenama, za uređenje i osvetljenje novih hodnika od pet do 10 miliona dinara. Prethodno treba da se urade studije izvodljivosti i elaborati, a onda i da se počne sa fizičkim uređenjem prostorija i hodnika u pećini - kazao je Milikić.
Spomenik prirode "Lazarev kanjon" je pod zaštitom države i predstavlja područje nacionalnog značaja prve kategorije.
- Treba napomenuti da je Lazareva pećina jedna od najdužih istraženih pećina. Speleolozi su stigli do 14.000 metara istraženih kanala. Investicija u ovakve poduhvate, kao što je podizanje turističkih kapaciteta i otvaranje same pećine, jeste nešto što zahteva rad ne samo lokalne samouprave, nego i države. Očekuje nas u narednom periodu sastanak sa predstavnicima "Srbijašuma" kako bismo definisali kako ćemo u narednom periodu razvijati ovaj, mogu reći, državni projekat. Tu postoje i zaštićene životinjske vrste, treba uraditi elaborat i videti koliko kanala za uređivanje će biti dostupno, a da se pritom ne oštećuje flora i fauna - dodao je Milikić.
Lepota ovog prirodnog bisera se ogleda u interesantnim stalaktitima i stalagmitima, pećinskim stubovima, draperijama i kalcitnim kadicama različitih oblika i veličina. Uz to, u ovim pećinama se nalazi i jedno od najvećih staništa slepih miševa, gde se od 27 registrovanih vrsta na Balkanu, nalazi čak 24.
Na ulasku u pećinu nalazi se Ulazna dvorana. Turisti su oduševljeni fontanom želja, u koju se ubacuju novčići i, po predanju, želje bivaju ispunjene.
U prostorijama pećine smešten je i krečnjački blok - glava bizona, kao i devojačka soba u kojoj su po predanju meštani krili devojke od Turaka. Do nje vodi niz slapova koji su oblikovani kao stepenice.
VAŽNO NALAZIŠTE
PREMA legendi, ostaci vojske posle Kosovskog boja sklonili su se u ovu pećinu bežeći od Turaka, a dokaz da su se na tom mestu hranili i boravili jesu kosti domaćih životinja, kojih i dalje ima po pećini. Ova špilja se ubraja u najbogatija i najznačajnija arheoloških nalazišta, a prema speleološkim istraživanjima, i najduža je u Srbiji.
Izvor: novosti.rs
